Kladovo pored izvora, a žedno
Kolumna pred lokalne izbore 2026.
Postoje gradovi koji nemaju ništa — pa im se i ne zamera. A postoje i oni drugi. Gradovi koji stoje pored izvora, a decenijama ostaju žedni.
Kladovo spada u ovu drugu grupu.
Ovde, na nekoliko kilometara od grada, već više od pola veka rade turbine Hidroelektrane Đerdap 1. Ne staju. Ne greše. Ne kasne. Proizvode struju u količinama koje se mere desetinama milijardi kilovat-sati. Proizvode novac. Ogroman novac.
A grad?
Grad se gasi.
Koliko je Đerdap doneo — a koliko je Kladovu ostalo
Do 2022. godine, samo srpski deo Đerdapa proizveo je skoro 300 milijardi kilovat-sati električne energije. Po prosečnim svetskim cenama, to su desetine milijardi dolara vrednosti.
A šta je Kladovo dobilo?
Nekada je postojala naknada za eksploataciju — renta. Godišnje oko 60 miliona dinara.
Ta renta je ukinuta. Ne prirodnom nepogodom. Ne višom silom. Već zakonom.
Od tada, Kladovo je, grubo računajući, uskraćeno za više od 130 miliona evra.
Gigant koji ne hrani okolinu
Đerdap je tehničko čudo. Ali je razvojno — slepa ulica.
Grad pored najveće dunavske elektrane nema industriju, nema fond, nema strategiju.
Ima samo tišinu.
Lokalna vlast: prisutna, ali nevidljiva
Godinama nijedna lokalna vlast nije postavila ozbiljno pitanje: gde je renta.
Njihov najveći „uspeh“ je što nema skandala. Naš poraz je što nema ljudi.
Izbori su blizu. Pitanje ostaje.
Ako grad pored ovakvog energetskog giganta propada, to nije sudbina. To je politika.
— Kladovo danas
Rekvijem za morune
Šta je Kladovo izgubilo zbog Đerdapa — i zašto mu se to nikada nije vratilo.
Nekada ime koje se izgovaralo u najelitnijim restoranima Evrope i Amerike, danas je tek fusnota u sećanju grada. Ova kolumna ne govori samo o kavijaru, već o prekinutim migracijama, izgubljenim resursima i gradu koji je platio cenu razvoja — bez nadoknade.
-

Naslovna